{"id":5944,"date":"2025-12-06T08:55:57","date_gmt":"2025-12-06T07:55:57","guid":{"rendered":"https:\/\/privatnostonline.com\/?p=5944---b4eae6f6-add2-4bc5-bb83-68da94152ec9"},"modified":"2025-12-06T08:55:57","modified_gmt":"2025-12-06T07:55:57","slug":"zlonamjerni-softver","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/privatnostonline.com\/?p=5944","title":{"rendered":"Zlonamjerni Softver – \u0160to Je Malware?"},"content":{"rendered":"

U dana\u0161nje vrijeme, digitalni svijet vrlo \u010desto nije mesto gdje se susre\u0107u ljudi i informacije, ve\u0107 mjesto odakle vrijeba opasnost. Odgovor na pitanje kako se odbraniti od opasnosti, kao \u0161to je malware, po\u010dinje pitanjem \u0161to je malware odnosno zlonamjerni softver u stvari. Mi vam donosimo sve informacije koje su vam potrebne kako bi za\u0161titili svoju bezbijednost i privatnost<\/strong>.<\/span><\/p>\n\n

A\u017eurirano: 14 kolovoz 2026<\/span><\/strong><\/p>\n

\u0160to je malware<\/h2>\n

\u0160to je malware ponekad nije tako lako definisati. Sam pojam je skra\u0107enica nastala spajanjem engleskih rije\u010di \u201cmalicious\u201d i \u201csoftware\u201d<\/strong>. I mo\u017ee se prevesti kao zlonamjerni softver. I ovaj pojam obja\u0161njava \u0161to je malware prije svega, programi koji su posebno napravljeni da nanesu neku \u0161tetu \u017ertvi.<\/span><\/p>\n

\"zlonamjerni<\/p>\n

Ali, ovakav odgovor na pitanje \u0161to je malware nije kompletan, jer mnogi zlonamjerni programi naizgled ne \u010dine nikakvu direktnu \u0161tetu na ure\u0111ajima koje su inficirali. Pa bolji odgovor na pitanje \u0161to je malware glasi oni programi koji su napravljeni da obavljaju operacije koje nisu \u017eeljene od strane korisnika<\/strong> ili da mu mogu direktno ili nekom tre\u0107em licu naneti \u0161tetu u vidu gubitaka kontrole nad informacionim ure\u0111ajem, podataka na njemu, ili nekakvu tre\u0107u.<\/span><\/p>\n

Istorija malware<\/strong><\/h2>\n

Kada smo pro\u0161li \u0161ta je malware, mo\u017eemo se kratko posvetiti njegovoj istoriji. Istorija onoga \u0161to je malware danas po\u010dinje 40-ih godina pro\u0161log stole\u0107a<\/strong>, kada je D\u017eon fon Nojman, tvorac koncepta modernih ra\u010dunara, u teoriji pokazao mogu\u0107nost stvaranja programa koji se sami repliciraju.<\/span><\/p>\n

Prvi eksperimentalni i prakti\u010dni zlonamjerni softver je nastao 1971. godine<\/strong>, takozvani Creeper, koji je na zara\u017eenim ra\u010dunarima eksperimentalne ARPANET mre\u017ee prikazivao poruku \u201cI am creeper, catch me if you can!\u201d. Tada nastaje i prvi antivirus program, Reaper.<\/span><\/p>\n

Prvi zlonamjerni softver koji je nastao u divljini je bio Elk Cloner, \u0161aljivi virus koji je na zara\u017eenim kompjuterima prikazivao kratku pjesmicu o sebi<\/strong>.<\/span><\/p>\n

Posle njega je nastao 1988. godine Vienna virus, koji je bio maliciozan kao \u0161to je malware kakav poznajemo danas. Od tad se zlonamjerni programi mno\u017ee do nivoa kakav imamo danas<\/strong>, da su prava po\u0161ast koja mnogima \u010dini \u0161tetu a nekima donosi velike prihode.<\/span><\/p>\n\n

Vrste malware<\/strong><\/h2>\n

Znati \u0161to je malware zna\u010di i znati koje su sve vrste ovih napasti, i kakvi sve zlonamjerni programi postoje. Osim najpoznatijih virusa, tu postoji jo\u0161 mnogo drugih vrsta koje se dijele ili po tome za\u0161to se \u0161iri, odnosno koja im je osnovna namjena. Pa posle odgovora na pitanje sta je malware, pre\u0111imo na to koje su vrste sve zlonamjerni programi<\/strong>.\u00a0<\/span><\/p>\n

Virusi<\/strong><\/h3>\n

Kada nekog pitate \u0161to je malware, velike su \u0161anse da vam ka\u017ee \u201cpa to su virusi i tako to\u201d. Prije svega, virusi su zlonamjerni softver koji ima primarnu funkciju da se \u0161iri<\/strong>, kao virusi. Ali, kao \u0161to postoje bezopasni i opasni biolo\u0161ki virusi, tako i kompjuterski mogu bit. Oni mogu obavljati mnoge zlonamjerne funkcije, koje se \u010desto nazivaju \u201cpayload\u201d, ali u osnovnoj biti im je da se \u0161ire na \u0161to ve\u0107i broj kompjutera.<\/span><\/p>\n

\"zlonamjerni<\/p>\n

Kada inficiraju neku datoteku, oni \u0107e \u201c\u010du\u010dati\u201d u va\u0161em sistemu sve dok je ne pokrenete, a tada \u0107e izvr\u0161iti svoju sekundarnu funkciju, koja mo\u017ee biti uni\u0161tenje podataka, preuzimanje kontrole, ili \u010dak uni\u0161tenje hardvera. Ovo prika\u010dinjanje za neku datoteku, kao biolo\u0161ki virus za \u0107eliju, njih odvaja od drukih vrsta.<\/span><\/p>\n

Crvi<\/strong><\/h3>\n

Crvi su zlonamjerni softver koji je skoro identi\u010dan virusima, ali sa jednom bitnom razlikom. Nije mu potrebno da se zaka\u010di za neku drugu datoteku<\/strong>. Odnosno su sli\u010dni parazitskim crvima, pa otuda i njihovo ime. Po svim drugim odlikama, crvi su isti kao i virusi.<\/span><\/p>\n

Trojanci<\/strong><\/h3>\n

Trojanci ili trojanski konji su zlonamjerni programi koji nekom napada\u010du omogu\u0107uju pristup ure\u0111aju njegove \u017ertve<\/strong>. Za razliku od virusa oni se ne mogu sami replicirati, i veoma \u010desto su maskirani u kakav uslu\u017eni softver. Neki mogu biti \u0161aljivi, pa vam dati mogu\u0107nost da \u017ertvi izokrenete ekran da izgleda kao u ogledalu ili naopako.<\/span><\/p>\n

Ali uglavnom su vrlo opasni jer pru\u017eaju napada\u010du punu kontrolu nad \u017ertvinim kompjuterom, i mo\u017ee kopirati ili menjati datoteke na njemu.<\/span><\/p>\n\n

Spajver<\/strong><\/h3>\n

Spajver su zlonamjerni programi koji jednostavno \u0161pijuniraju svoje \u017ertve<\/strong>. Oni prikupljaju razne podatke oure\u0111aju na kom se nalaze i \u0161alju svom autoru. Prvi ovakav zlonamjerni softver su bili tako zvani \u201ckeylogger\u201d, programi koji su prikupljali \u0161ta korisnik ukuca u polja nazvana \u201cUsername\u201d i \u201cPassword\u201d.<\/span><\/p>\n

Vremenom su postali sofisticiraniji, pa mogu prikupljati brojeve platnih kartica, poruke iz chat programa, a sa pametnih mobitela \u010dak i GPS lokaciju i snimati telefonske razgovore.<\/span><\/p>\n

Adware<\/strong><\/h3>\n

Ovo su zlonamjerni programi koji ugro\u017eavaju privatnost korisnika ra\u010dunara jer prikupljaju velike koli\u010dine podatakao njihovom pona\u0161anju na internetu<\/strong>. Njihov cilj je da \u0161to preciznije isporu\u010de reklame korisnicima ra\u010dunara gde su instalirani. Veoma \u010desto se oni koriste kao na\u010din da se pru\u017ee korisnicima usluge nekog legitimnog programa za d\u017eabe.<\/span><\/p>\n

Ali je koli\u010dina podataka, i vrsta, koje prikupljaju uvijek vrlo problemati\u010dna i ugro\u017eava privatnost korisnika.<\/span><\/p>\n

Ransomware<\/strong><\/h3>\n

Ransomware je zlonamjerni softver koji svojoj \u017ertvi vr\u0161i enkripciju datoteka i daje informaciju kome i koliko treba platiti otkup<\/strong>. Drugim re\u010dima, vr\u0161i otmicu (ransom) \u017ertvinih datoteka. Napada\u010di naj\u010de\u0161\u0107e tra\u017ee otkup u kriptovalutama i ciljaju \u017ertve koje imaju sredstva da ga plate. Jedan od najpoznatijih slu\u010dajeva u na\u0161em regionu se zbio u martu 2020. godine kada su serveri gradskih slu\u017ebi srbijanskog grada Novog Sada bili \u017ertve ovakvog napada, kada im je za otkup tra\u017eeno 50 bitkoina.<\/span><\/p>\n

Malware bez datoteka<\/strong><\/h3>\n

Ovo je vrlo skora\u0161nja vrsta zlonamjernih programa, koja se pojavila na internetu 2017. godine. Drugi zlonamjerni programi, da bi zarazili neki ure\u0111aj se moraju skladi\u0161titi u njegovu stalnu memoriju, odnosno tvrdi disk. Malware bez datoteka postoji samo u radnoj memoriji \u017ertve<\/strong>, i pru\u017ea mogu\u0107nost napada\u010du da ima kontrolu nad zara\u017eenim ure\u0111ajem.<\/span><\/p>\n

\"zlonamjerni<\/p>\n

Ga\u0161enjem ra\u010dunara, ovaj zlonamjerni softver se bri\u0161e iz memorije pa privatna lica nisu mnogo ugro\u017eena. Ali su ugro\u017eeni poslu\u017eitelji velikih kompanija koji rade bez prestanka i vi\u0161e godina.<\/span><\/p>\n

Scareware<\/strong><\/h3>\n

Ovo su zlonamjerni programi koji uporno prikazuju upozorenje da vam je ure\u0111aj zara\u017een virusom, kako bi vas upla\u0161io da kupite nekakav antivirusni program vrlo lo\u0161eg kvaliteta<\/strong>. Sami ovi programi ne nanose \u0161tetu datotekama, ali su vid prevare<\/span><\/p>\n

Rootkit<\/strong><\/h3>\n

Rootkit su specijalizovani zlonamjerni programi koje napada\u010d instalira na sistem \u017ertve, i koji mu pru\u017ea najvi\u0161i stepen kontrole nad tim sistemom<\/strong>. Naziv poti\u010de od naziva za korisni\u010dki nalog na Unix\/Linux operativnim sistemima, \u201croot\u201d. Osim \u0161to se ciljano koriste protiv nekog odre\u0111enog sistema, mogu bit \u201cpayload\u201d nekog virusa ili crva.<\/span><\/p>\n

Cryptojacking<\/strong><\/h3>\n

Cryptojacking je metod kra\u0111e kompjuterski resursa \u017ertve, gde se slobodno procesorsko vrijeme i grafi\u010dke kartice koriste za rudarenje kripto valuta<\/strong>, bez znanja \u017ertve. Takav zlonamjerni kod mo\u017ee biti deo neke web stranice koju ste posjetili, a mo\u017ee se i instalirati na va\u0161 sistem bez va\u0161eg znanja. Cilj ovoga je da napada\u010d zara\u0111uje kripto valute, a hiljade \u017ertvi pla\u0107a ogromne ra\u010dune za struju.<\/span><\/p>\n

Malvertising<\/strong><\/h3>\n

Malvertising je poseban zlonamjeran kod koji se ubacuje u naizgled legitimne reklame na internetu, i \u010dija funkcija je da \u0161iri neki drugi malware<\/strong>. Po\u0161to svaka reklama na internetu vodi do neke lokacije, ovakve zlonamjerne reklame vode do zlonamjernog softvera, koji onda \u017ertva bez svog znanja instalira na ure\u0111aj.<\/span><\/p>\n

Primjeri zlonamjernih programa<\/strong><\/h2>\n

Ako se pitate \u0161to je malware toliko bitan za ne\u010diju internetsku bezbijednost, mo\u017eemo vam navesti nekoliko primera kada su \u017ertve pretrpele ogromnu \u0161tetu.<\/span><\/p>\n